O duhovnoj svjetovnosti sukladno učenju pape Franje
Obično se, i prije prvoga pojavljivanja novoizabranoga pape na prozoru iznad Trga sv. Petra, dade ponešto doznati o temeljnim odrednicama njegova pontifikata. I, u pravilu, ne prođe puno vremena do prvoga službenoga dokumenta novoizabranoga prvosvećenika Katoličke crkve, koji uputi svijetu u obliku enciklike, pobudnice ili nekoga drugog službenog dokumenta. Od te povijesne prakse novoizabranih prvosvećenika Katoličke crkve, nije odstupio ni sadašnji papa Franjo.
Stoga bih, cijenjene čitateljice i čitatelji, u ovom Movis-ovu jesenskom uvodniku, želio s vama razmišljati o jednoj temi o kojoj je današnji Papa, u više navrata, govorio i pisao. Svoju prvu Apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium (Radost evanđelja) objavio je 2013. godine. Na početku pobudnice Papa je napisao: «Radost evanđelja ispunja srce i čitav život onih koji se susretnu s Isusom. Oni koji dopuštaju da ih On spasi oslobođeni su od grijeha, tuge, nutarnje praznine i osamljenosti (br. 1)».
U istoj pobudnici, Papa je dotakao jednu temu koju je, tijekom desetgodišnjega mandata, više puta ponavljao. Tako, u brojevima 93.-97. piše o duhovnoj svjetovnosti koju, već na početku toga odsjeka, naziva «stvarnošću koja se skriva iza prividne religioznosti, čak i ljubavi prema Crkvi, ali se u svojoj biti sastoji u traženju ljudske slave i osobnog probitka nauštrb slave Gospodnje.» Ovomu valja dodati da se pojavnost (fenomen) duhovne svjetovnosti hrani iz dva izvora - iz divljenja gnosticizmu i samodopadnom prometejskom neopelagijanizmui...
Nastavak teksta
NA KAKVIM TEMELJIMA GRADIMO – ŠTO IZA SEBE OSTAVLJAMO?
Godišnji odmori su iza nas. Brojne naše obitelji iz inozemstva običavaju na povratku navratiti u Međugorje, ispovjediti se i obaviti svoje zavjete. Nemalo se iznenadim kad slušam tu djecu. Ne znaju temeljne molitve, ne znaju kako se ispovijedati. A vjerujem, svi su prošli misijski vjeronauk za prvu pričest i krizmu. Što tu ostaje u svijesti?
Osim da roditelji žele da djeca nastave s njihovom praksom. Htjeli bi da se vjera prenese s naraštaja na naraštaj, ali je to krajnje teško u suvremenoj medijskoj sceni koja zaokuplja svijest mladih osoba. U obitelji roditelji govore hrvatski, djeca međusobno njemački ili neki drugi jezik. Nema li molitve kao obiteljske poveznice, veze postaju sve labavije. Prestaje prava komunikacija u obitelji, makar bi roditelji htjeli da im djeca hode njihovim stazama. Imamo zastoj u rastu i prenošenju temeljnih zasada vjere, hrvatske povijesti i jezika...
MOVIS
Čitati MOVIS znači ozbiljno raditi na svojoj osobnoj, vjerskoj, obrazovnoj i uljudbenoj nadgradnji. Promicati, pak, MOVIS među znancima i prijateljima, znači pomagati im da i sami prošire i obogate svoja osobna, vjernička i spoznajna, obzorja.
MOVIS je službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj. Trenutna naklada mu je oko 14000 primjeraka. Usput rečeno nijedna hrvatska tiskovina u dijaspori ne tiska se u tolikoj nakladi. Uredno ga šaljemo na sve, nama znane, hrvatske naslove u Švicarskoj, te na brojne značajnije naslove diljem Europe i svijeta. Uredničko vijeće se trudi da službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj što bolje ispuni svoje temeljne odgojno-obrazovne ciljeve. S tim ciljem smo u naš suradnički krug uključili dojmljiv broj uglednih stručnjaka iz hrvatskog javnog i crkvenog života.
Misije
Pedesetih godina prošloga stoljeća fra Lucijan Kordić je stigao iz Rima u Švicarsku na liječenje. Od samog je svog dolaska u Švicarsku skrbio oko hrvatskih izbjeglica.
A kad je pristigao novi veći val Hrvata izbjeglica, bio je i službeno zadužen za brigu o njima. Od 13. rujna 1961. imao je pismena odobrenja iz Rima koja su na znanje primili i švicarski biskupi. Kako se broj Hrvata povećavao pojavljuje se potreba organizacije duhovne skrbi.
Od samih početaka svoga pastoralnoga rada misionari (fratri, člnovi Hercegovačke franjevačke provincije) su imali program: "stići k svima, staviti se u službu svima, ne odreći se ni jedne duše, ni jednoga Hrvata ili Hrvatice koji su im povjereni i nastojati da nitko među njima ne ostane bez svoga znaka raspoznavanja: kao kršćanin, kao katolik Hrvat". Danas u Švicarskoj djeluje 12 Hrvatski katoličkih misija.
