VIŠE ISPRAVNE SLIKE O BOGU I
VIŠE BRIGE ZA SVE STVORENO
Dana 13. ožujka 2013. na konklavama u Vatikanu za 266. papu izabran je nadbiskup Buenos Airesa, kardinal Jorge Mario Bergoglio, koji će uzeti ime Franjo. Izlazak uskrsnog broja Movisa tako se preklapa s 10-om obljetnicom njegovoga služenja Crkvi kao rimski biskup. Jedna od temeljnih odrednica Franjina pontifikata vizija je Crkve kao poljske bolnice koja izlazi na periferije, što je znak njegove osjetljivosti za društvenu pravednost koja se ogleda u brizi za sve stvoreno - na osobit način za one najranjivije među nama.
Pritom Papa u svojim poticajima ozbiljno kritizira svaki elitizam, svjestan da upravo takav pogled na život koji brine samo za sebe, predstavlja jednu od temeljnih ugroza najdubljih ljudskih čežnja. Stoga nam se valja upitati što se krije iza tolikih Papinih poticaja usmjerenih na brigu za sve stvoreno? Kod njegovog pontifikata uočljiva je i jedna dominantna slika o Bogu o kojoj neumorno propovijeda i svjedoči, te je, njoj u čast, čitavu jednu crkvenu godinu (2016.) takvom proglasio – a to je milosrđe. U vremenu teških stradanja, katastrofa i tjeskobe i na našim se usnama javlja onaj vapaj kralja Davida kojim počinje Psalam 51: «Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome!» A u krunici Božjega milosrđa vapimo: «Budi milosrdan nama i cijelome svijetu!» Crkva je oduvijek pitanje društvene pravednosti i pomirenja (među narodima) usko vezivala uz obraćenje srca pojedinca.
MOVIS
Čitati MOVIS znači ozbiljno raditi na svojoj osobnoj, vjerskoj, obrazovnoj i uljudbenoj nadgradnji. Promicati, pak, MOVIS među znancima i prijateljima, znači pomagati im da i sami prošire i obogate svoja osobna, vjernička i spoznajna, obzorja.
MOVIS je službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj. Trenutna naklada mu je oko 14000 primjeraka. Usput rečeno nijedna hrvatska tiskovina u dijaspori ne tiska se u tolikoj nakladi. Uredno ga šaljemo na sve, nama znane, hrvatske naslove u Švicarskoj, te na brojne značajnije naslove diljem Europe i svijeta. Uredničko vijeće se trudi da službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj što bolje ispuni svoje temeljne odgojno-obrazovne ciljeve. S tim ciljem smo u naš suradnički krug uključili dojmljiv broj uglednih stručnjaka iz hrvatskog javnog i crkvenog života.
USKRSNUO JE – NIJE MEĐU MRTVIMA
Veli se da smrt ima mnoštvo lica. Svatko umire svojom smrću i u smrti se sve čovjekovo sabire kao u žarištu. Smrt kao vrhunac, završna točka života. Umni filozof Platon je vjerovao u besmrtnost duše, ali ne i u uskrsnuće tijela. Prema njemu umijeće življenja jest uvježbavanje u umiranju. Vidi on to ozbiljeno u Sokratovoj smrti koji mirno ispija otrov te se raspituje o učincima smrtonosna kukutina koktela. Svoje učenike i prijatelje poziva da ne tuguju. Umirući Buda, glave naslonjene na ruku, blago se smiješeći, umire posve opušteno. Oprašta se od svojih dok ih poučava. Dojmljive slike umiranja, dostojanstvena, gotovo mitska, idilična.
Isusova je patnja posve druge naravi. Isus u Getsemaniju, ondje je već u agoniji, smrtnoj borbi, a ono što je uslijedilo, ne može predočiti niti uprizoriti nikakva kamera. Bori se sa sobom, s ljudima, sa Zlim, a u konačnici i sa svojim Bogom...
Misije
Pedesetih godina prošloga stoljeća fra Lucijan Kordić je stigao iz Rima u Švicarsku na liječenje. Od samog je svog dolaska u Švicarsku skrbio oko hrvatskih izbjeglica.
A kad je pristigao novi veći val Hrvata izbjeglica, bio je i službeno zadužen za brigu o njima. Od 13. rujna 1961. imao je pismena odobrenja iz Rima koja su na znanje primili i švicarski biskupi. Kako se broj Hrvata povećavao pojavljuje se potreba organizacije duhovne skrbi.
Od samih početaka svoga pastoralnoga rada misionari (fratri, člnovi Hercegovačke franjevačke provincije) su imali program: "stići k svima, staviti se u službu svima, ne odreći se ni jedne duše, ni jednoga Hrvata ili Hrvatice koji su im povjereni i nastojati da nitko među njima ne ostane bez svoga znaka raspoznavanja: kao kršćanin, kao katolik Hrvat". Danas u Švicarskoj djeluje 12 Hrvatski katoličkih misija.